Govornik: Imâm Muhammad bin Sâlih bin `Uthajmîn (umro 1421)

Izvor:

 

Pitanje: Žena je dužna napostiti dane Ramadhâna, a čula je u hadîthu da onaj ko posti Ramadhân a zatim šest dana Šawwâla ima nagradu kao da je postio cijelu godinu. Ona međutim nije u stanju napostiti dane Ramadhâna i želi znati da li je ispravno da posti šest dana Šawwâla – a da dane Ramadhâna naposti u Dhûl-Qa`di?

Odgovor: Ne, nije joj od koristi da posti šest dana Šawwâla prije nego što naposti dane Ramadhâna – jer je Allâhov poslanik صلى الله عليه وسلّم rekao:

مَنْ صَامَ رَمَضَانَ ثُمَّ أَتْبَعَهُ سِتًّا مِنْ شَوَّالٍ

“Ko posti Ramadhân i nakon toga šest dana Šawwâla” (Muslim 1164)

Prvo se dakle mora upotpuniti Ramadhân, a nakon toga se može nastaviti sa postom šest dana Šawwâla. Ukoliko ih ona međutim nije u stanju napostiti u Šawwâlu, kao na primjer u slučaju da prvoga Ramadhâna dobije postporođajno krvarenje koje traje četrdeset dana te stoga bude primorana da dvadeset dana Ramadhâna naposti u preostalih dvadeset dana Šawwâla a ostatak u Dhûl-Qa`di, u ovome slučaju će ona imati potpunu nagradu – jer je post šest dana Šawwâla odgodila iz opravdanoga razloga. Neki ljudi misle da je post šest dana Šawwâla kao i ostali dobrovoljni post i kažu: “Ukoliko je ženi ili nekome ko je dužan napostiti propuštene dane Ramadhâna dozvoljeno postiti dobrovoljni post prije napaštanja, u tome slučaju je dozvoljeno i postiti šest dana Šawwâla prije napaštanja Ramadhâna”. Ovo mišljenje međutim nije ispravno, jer je Allâhov poslanik صلى الله عليه وسلّم izričito rekao da ovih šest dana moraju uslijediti nakon Ramadhâna – a nasljednik ne može nastupiti prije okončanja onoga što nasljeđuje.

Što se tiče dobrovoljnoga posta prije napaštanja propuštenih dana u Ramadhânu, postoje različita mišljenja o tome. Među učenjacima ima onih koji su rekli da to nije ispravno – a ima ih koji su rekli da je ispravno. Nema međutim sumnje da je sigurnije smatrati da to nije ispravno, što znači da ćemo tome čovjeku narediti da naposti dug koji mu je obavezan – dakle da dovrši Ramadhân prije nego što započne dobrovoljni post. Ovo je i logično; da čovjek počne sa onim što mu je obavezno – prije onoga što je dobrovoljno.

Ukoliko bi neko na primjer rekao: “Dužan sam napostiti deset dana Ramadhâna, a sada je nastupio Dhûl-Hidždžah, trebam li postiti sa nijjetom da postim prvih deset dana Dhûl-Hidždže – ili sa nijjetom da napostim Ramadhân?”, kažemo mu da posti sa nijjetom da naposti Ramadhân, a ukoliko se napaštanje Ramadhâna podudari sa prvih deset dana Dhûl-Hidždže – možda će mu Allâh upisati obje nagrade.