Autor: Šajkh-ul-Islâm Ahmad bin Tajmijjah

Izvor: Madžmû`-ul-Fatâwâ (116/145)

Pitanje 1: Da li je putniku bolje da posti ukoliko tokom svoga putovanja ne osjeća ni glad, ni žeđ, niti umor?

Odgovor: Postoji saglasnost među muslimanima da putnik treba prekinuti post, iako nema poteškoće. Bolje mu je da prekine post. Ukoliko bi međutim postio, većina smatra da je njegov post dozvoljen, dok drugi smatraju da je nevažeći.

Pitanje 2: Postoji imâm u masdžidu koji je Hanafî. On je rekao svome džematu da ima knjigu u kojoj stoji da ukoliko osoba ne nanijeti post prije ponoći, ili poslije, ili tokom vremena kad doručkuje, post osobe se smatra nevažećim. Da li je ovo tačno?

Odgovor: Svi muslimani koji smatraju da su dužni da poste i namjeravaju postiti Ramadhân su dužni imati nijjah (namjeru). Ako on na primjer zna da je sutra Ramadhân, mora nanijjetiti post. Post je u srcu. Svako ko zna da će učiniti nešto, to prvo mora namjeriti.

Nije međutim obavezno izgovarati nijjah. O ovome postoji saglasnost među muslimanima. Svi muslimani poste sa nijjetom a njihov post je definitivno ispravan – والله أعلم.

Pitanje 3: Mora li se post nanijjetiti svaki dan?

Odgovor: Svako ko zna da je sutra Ramadhân i namjerava da ga posti je nanijjetio svoj post. Ovo važi bez obzira da li je on izgovorio svoj nijjah ili ne. Ovo je djelo svih muslimana. Svi oni namjeravaju da poste.

Pitanje 4: Da li je dozvoljeno prekinuti post samo zato što je sunce zašlo?

Odgovor: Ako je cijelo sunce zašlo, postač treba prekinuti svoj post, a ne treba uzimati u obzir crveni sjaj na horizontu. Kada cijelo sunce zađe, pojavljuje se mrak na istoku.

Pitanje 5: Svaki put kada osoba želi da posti on gubi svijest, pjeni mu iz usta i pada na tlo. On ostaje u ovome stanju do te mjere da se smatra ludim.

Odgovor: Ukoliko post prouzrokuje da on postaje toliko bolestan, on može ostaviti post pa nakon toga napostiti dane. Ukoliko bi uvijek postajao takav kada posti, smatra se nesposobnim za post. Umjesto toga će za svaki propušteni dan nahraniti siromahe – والله أعلم.

Pitanje 6: Da li je trudnici dozvoljeno da ne posti ako se boji za fetus?

Odgovor: Ukoliko je žena trudna i boji se za svoj fetus, ona može prekinuti post i umjesto toga napostiti propuštene dane i za svaki propušteni dan nahraniti siromahe – والله أعلم.

Pitanje 7: Čovjek je namjerno prekinuo post a nakon toga imao i seksualni odnos. Da li je on sada dužan i da naposti taj dan i da se otkupi ili samo prvo?

Odgovor: Dužan je samo napostiti taj dan. Što se otkupa tiče, Mâlik, Ahmad i Abû Hanîfah smatraju da je dužan da se otkupi. To međutim ne kaže aš-Šâfi`î.

Pitanje 8: Čovjek je imao seksualni odnos sa svojom ženom tokom zore, dok je mislio da je još uvijek noć. Nakon toga je primijetio da je nastupila zora.

Odgovor: Postoje tri stava po ovome pitanju:

1 – On se mora i otkupiti i napostiti taj dan. Ovo je poznati stav pravne škole Imâma Ahmada.

2 – Samo je dužan napostiti taj dan. Ovo je drugi stav pravne škole Imâma Ahmada, te Abû Hanîfe, aš-Šâfi`î i Mâlika.

3 – Nije dužan ni jedno niti drugo. Ovaj stav su imali mnogi Selefi. Neki od njih su bili Sa`îd bin Džubajr, Mudžâhid, al-Hasan, Ishâq, Dâwûd (adh-Dhâhirî) i njegovi sljedbenici (Dhâhirijjah), i drugi. Oni su rekli:

“Onaj ko jede a misli da nije nastupila zora pa kasnije sazna suprotno – nije prekinuo post.”

Ovo je najispravniji stav.

Pitanje 9: Šta važi ukoliko čovjek ljubi i grli svoju ženu, pa mu iz polnoga organa izađe Madhî (predejakulat, sluz koja izlazi iz polnoga organa prilikom uzbuđenja)?

Odgovor: Većina smatra da je post prekinut.

Pitanje 10: Šta vi smatrate o onome ko ne posti Ramadhân?

Odgovor: Ukoliko ne posti Ramadhân zato što smatra da je to dozvoljeno a zna da je zabranjeno, obavezno ga je pogubiti. Ukoliko bi međutim ostavio post iz lijenosti, treba ga kazniti onako kako vladar smatra da je najbolje. Treba ga kazniti kaznom za blud. Ukoliko je on neuk po ovome pitanju, prvo ga treba podučiti. Nakon toga ga treba kazniti kaznom za blud. Sve se vraća na to šta vladar smatra da je najbolje – والله أعلم

Pitanje 11: Da li je noć Noćnoga Putovanja (Lajlat-ul-Isrâ’) bolja od noći Qadra (Lajlat-ul-Qadr)?

Odgovor: Za Allâhovoga poslanika صلى الله عليه وسلم je Lajlat-ul-Isrâ’ bila bolja dok je Lajlat-ul-Qadr bolja za ummah. Ono što je Allâhovome poslaniku صلى الله عليه وسلم darovano tokom Noći Uzdignuća (Lajlat-ul-Mi`râdž) je savršenije od onoga što mu je darovano tokom Lajlat-ul-Qadr. Sa druge strane je dar ummetu savršeniji tokom Lajlat-ul-Qadr u odnosu na Lajlat-ul-Mi`râdž.

Pitanje 12: Da li su (prvih) deset dana Dhûl-Hidždžah bolji od zadnjih deset dana Ramadhâna?

Odgovor: Deset dana Dhûl-Hidždžah su bolji od deset dana Ramadhâna. Sa druge strane su zadnjih deset noći Ramadhâna bolje od deset noći Dhûl-Hidždžah.

Ibn-ul-Qajjim je rekao:

“Ukoliko razumna osoba razmisli o ovome odgovoru, on će mu biti dovoljan. Ne postoje dani u kojima su (dobra) djela draža Allâhu od deset dana Dhûl-Hidždžah. Među njima su dani `Arafah, Nahr i Tarwijah. Što se zadnjih noći Ramadhâna tiče, Allâhov poslanik صلى الله عليه وسلم je bio budan tokom svih njih. Među njima se nalazi noć koja je bolja od hiljadu mjeseci.”

Onaj ko ne odgovori ovim detaljnim odgovorom neće doći do ispravnoga dokaza.